Poremećaji opažanja
Opažanje ili percepcija je jedna od osnovnih kognitivnih funkcija putem koje dobijamo podatke kako iz spoljašnjeg tako i iz unutrašnjeg sveta.
Da bismo nešto opazili, mora postojati predmet opažanja (neka draž), ispravnost čulnog organa (od receptora preko sprovodnog puta do elementarnih kortikalnih centara) i normalno funkcionisanje mozga u celini (integracija dobijenih podataka sa prethodnim iskustvom preko sekundarnih čulnih centara).
Postoji 3 poremećaja opažanja:
1. Agnozije – osoba ne može da prepozna predmet uz očuvano čulo i primarni kortikalni centar (centar u mozgu koji je odgovoran za taj čulni modalitet). Kod agnozija dolazi do poremećaja perceptivne integracije – predmet biva opažen ali nema značenje. Uzrok je oštećenje na nivou sekundarnih i tercijarnih zona senzorne kore mozga (narušena je integracija percepcije sa značenjem). Na primer, pokažemo osobi loptu a ona ne može vizuelno da prepozna da je to lopta već opisuje da je to okrugao predmet. Javljaju se u okviru svih čula i specifičnost svake agnozije nam ukazuje na određenu leziju moždane kore.
2. Iluzije – osoba pogrešno prepoznaje/tumači predmet opažanja. Kod zdravih osoba se mogu javiti usled zamora, loše osvetljenosti, nepažnje i pod uticajem afekta. U patološkom stanju se mogu javiti kod različitih promena centralnog nervnog sistema, kod patološko napitog stanja, kao i kod epilepsije, depresije i shizofrenije. Mogu se javiti u okviru svih čula. Na primer, osoba ide mračnom ulicom i učini joj se da tamo stoji neki čovek, a u stvari je bandera.
3. Halucinacije – za razliku od agnozija i iluzija, kod halucinacija ne postoji predmet opažanja. Mogu se javiti u okviru svih čula. Prave halucinacije odlikuje karakter telesnosti (opaža se u sve tri dimenzije) i pozitivni sud realnosti (osoba nema uvid da halucinacija nije stvarna već je apsolutno uverena u istinitost svog doživljaja i ne može se razuveriti). Najčešće se javljaju kod psihoza (auditivne najčešće kod shizofrenije) ali i kod drugih stanja kao što su neki organski poremećaji i epileptični fenomeni.
Vrste poremećaja opažanja
1. Agnozije:
– Nominalna – prepoznavanje upotrebne vrednosti predmeta bez mogućnosti nazivanja predmeta, npr osoba zna da ključ služi da se otključaju i zaključaju vrata ali ne može da ga imenuje
– Anozognozija – neuviđanje sopstvenog defekta, npr slepila
– Autotopagnozija – nesposobnost da se lokalizuju ili imenuju delovi sopstvenog tela
– Prozopagnozija – nesposobnost prepoznavanja lica
2. Iluzije:
– Pareidolije – prepoznavanje određenih oblika u nejasno definisanim pojavama, npr srce u peni od kafe
3. Halucinacije:
– Halucinacije dugih konaca, mreža, paučine, zmija – tipične za alkoholni delirijum
– Ekstrakampine – osoba vidi predmete izvan svog vidnog polja, npr iza sebe
– Akustičke – osoba čuje glasove koji se obraćaju direktno njoj ili govore o njoj u trećem licu. Jako je bitno prepoznati naredbodavne halucinacije koje govore osobi da uradi nešto destruktivno ili samodestruktivno kako bi se sprečilo ubistvo ili samoubistvo!
– Vestibularne – doživljaj padanja, ljuljanja
– Cenestetične – doživljaj čudnih dešavanja u unutrašnjim organima
– Olfaktivne – doživljaj neobičnih mirisa, uglavnom neprijatnih
